Barbarine terme

49°27′00″N 6°22′30″E / 49.4500°N 6.3749°E / 49.4500; 6.3749

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
Njemačka
Registriran:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii, iv, vi
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Barbarine toplice (njemački: Barbarathermen) su jedne od rimskih termi u njemačkom gradu Trieru. Od 1996. god., zajedno s drugim trierskim spomenicima, UNESCOva svjetska baština.

Toplice su izgrađene u 2. stoljeću, i tada je glavna zgrada vjerojatno bila veličine 172 x 240 m (42.500 m²). No, kako je ova lokacija stoljećima služila kao kamenolom za gradnju drugih građevina, to se danas može samo pretpostavljati. Iako nije bio među najvećim gradovima Carstva, Trier je ipak imao više termi, a Barbarine toplice iz oko 150. god. bile su druge po veličini u carstvu (veće su bile samo Trajanove terme u Rimu). To je očit dokaz kako je uprava ovog provincijskog grada procvala zahvaljujući trgovinom na granici Carstva. Za razliku od Carskih termi (Kaiserthermen) izgrađenih kasnije u Trieru i koje nikada nisu korištene kao toplice, Barbarine toplice su korištene skoro 300 godina. Toplice su bile napuštene netaknute nakon odlaska rimske uprave, ali su naposljetku Franci prepoznali vrijednost ove građevine i koristili je kao udobno svratište. Oko 1300. god., kako ih nije imao tko održavati, počele su propadati. Ruševine toplica su 1611. god. pretvorene u jezuitsku školu, te su tada prozvane po crkvi sv. Barbare koja je izgrađena uz njih. Francuski general Vignory je 1673. god., zbog taktičkih razloga u pohodu kralja Luja XIV., ovu građevinu podigao u zrak. Danas su od njih sačuvani samo dijelovi poput podzemnih prolaza i cijevi koje su služile za grijanje.

Dijelom su restaurirane 2000. god. i od 2009. ponovo otvorene za javnost.

Vanjske veze

Barbarine terme na Wikimedijinoj ostavi

• 360º-Panorama Barbarinih toplica Arhivirano 2009-02-18 na Wayback Machine-u
• Informationen zur Geschichte der Barbarathermen

• p
• r
• u

Svjetska baština u Njemačkoj

Aachenska katedrala • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu • Bamberg • Bauhaus i Škola umjetničkih zanata u Weimaru • Spomenici u Berlinu (Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe ¹⁾ • Tvornica Fagus u Alfeldu • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾• Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu • Kölnska katedrala • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾• Opatija Lorsch • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor • Markgrofovska opera u Bayreuthu • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu • Opatija Maulbronn • Drevni kop Messel • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa⁴⁾ • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga • Gornja dolina srednje Rajne između Koblenza i Bingena • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara • Stari dio grada Regensburga • Samostanski otok Reichenau • Historijske gradske jezgre Stralsunda i Wismara • Karpatske i njemačke prašume bukve ⁵⁾ • Katedrala u Speyeru • Spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine terme, Rimski most u Trieru, Igelski stup, Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru) • Željezara u Völklingenu • Waddensko more ⁶⁾ • Dvorac Wartburg • Klasicistički Weimar • Hodočasnička crkva u Wiesu • Park Wilhelmshöhe • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009.  ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke  ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Holandije i Njemačke