Biograd na Moru

43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45Država

HrvatskaŽupanijaZadarskaUprava

• GradonačelnikIvan Knez, oec. (HDZ)Stanovništvo

• Ukupno5,259Vremenska zonaUTC+1 (CET) • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)Poštanski broj

23210

Biograd na Moru (Biograd n/m) (tal.) Zaravecchia je grad, luka i turističko središte u Hrvatskoj koje administrativno pripada Zadarskoj županiji.

Zemljopis

Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom).

Prosječna temperatura zraka u januaru je 7 °C a u julu 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm.

U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom.

Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)

Uprava

Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.

Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.

Historija

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra, te se naziva i Zara vecchia (Stari Zadar).

Tokom 13. i 14. vijeka gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. vijeku u Biogradu je središte morlačke vojske koja je imala veliku ulogu u ratovima protiv Turaka. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tokom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Bolnica sa 60 kreveta je izgrađena 1934.^[1]

Za vrijeme rata u Hrvatskoj Biograd se našao u blizini linije fronta između hrvatskih snaga i JNA, kasnije krajiških snaga, te je pretrpio velika razaranja uslijed artiljerijskog bombardiranja, pogotovo 1991. i 1993. godine.