Charles Lindbergh

Čarls Lindberg (engl. Charles Lindbergh; Detroit, 4. februar 1902 — Maui, Havaji, 26. avgust 1974) je bio američki pilot. Lindberg je prvi čovek koji je samostalno preleteo Atlantski okean. Let avionom „Duh Sent Luisa“ („The Spirit of St. Louis“) od Njujorka do Pariza 21. i 22. maja 1927. godine trajao je 33 sata i 30 minuta. Nakon ovog poduhvata je postao slavan u svetskim razmerama.

Za autobiografiju „The Spirit of St. Louis“ 1954. godine dodeljena mu je Pulicerova nagrada.

Otmica sina

Čarls Lindberg i En Morou Lindberg, ćerka diplomate Dvajta Moroua su imali šestoro dece. Njihov sin, Čarls Augustus Lindberg III, je kidnapovan 1. marta, 1932. Bio je dvadeset meseci star. Leš deteta je nađen 12. maja, nekoliko milja od doma Lindbergovih. Čarls Lindberg je identifikovao leš kao leš svog sina. Ovo je usledilo nakon desetonedeljne intenzivne potrage, i pregovora o otkupu sa kidnaperima. Bruno Hauptman, optuženik za ubistvo, koji je do kraja tvrdio da je nevin, je osuđen na smrt, a presuda je izvršena 3. aprila 1936.

Politička aktivnost i Nacistička Nemačka

Ispred aviona „Duh Sent Luisa“

U periodu pre ulaska SAD u Drugi svetski rat, Čarls Lindberg se intenzivno angažovao u političkoj borbi protiv američkog predsednika Ruzvelta. Lindberg je se oštro protivio ulasku SAD u rat, smatrajući da je neophodno da se Sjedinjene Države skoncentrišu na razvijanje neprobojnog defanzivnog štita, a nikako da se uključe u rat. Jedan od razloga za ovakav Lindbergov stav, je njegovo mišljenje da, ako bi Sjedinjene Države ušle u rat, i porazile Nemačku, Sovjetski Savez bi mogao da preuzme kontrolu nad Evropom. Osim toga, Čarls Lindberg je imao kontroverzan (ali u to doba ne toliko neuobičajen) pozitivan stav prema eugenici, kao i ideje o borbi za opstanak bele rase. Rasizam Čarlsa Lindberga je i u današnje vreme sporno pitanje, jer iako je davao problematične izjave i nikad se nije odrekao nacističkog odlikovanja koje je dobio, osuđivao je progon Jevreja u Nacističkoj Nemačkoj, kritikovao Hitlera, a u govoru koji nije održan zbog napada na Perl Harbor je trebalo da iznese za to vreme, iznenađujuće pozitivne stavove o crncima.

Čarls Lindber je bio rezervni pukovnik američkog ratnog vazduhoplovstva, i mada je u periodu pre rata dao ostavku na tu dužnost, odmah po napadu na Perl Harbor se prijavio u vojsku. Međutim, predsednik Ruzvelt je odbio da ga primi, pod obrazloženjem da mu ne trebaju oficiri koji misle da je rat izgubljen i pre nego što je počeo. Ipak, Lindberg je uspeo da ode na Pacifik kao civilni savetnik i da tamo izvede oko 50 borbenih letova (kao civil).

Spoljašnje veze

Charles Lindbergh na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Pulitzerova nagrada za biografiju ili autobiografiju
1917–1925
  • Laura E. Richards i Maud Howe Elliott, uz pomoć Florence Howe Hall (1917)
  • William Cabell Bruce (1918)
  • Henry Adams (1919)
  • Albert J. Beveridge (1920)
  • Edward Bok (1921)
  • Hamlin Garland (1922)
  • Burton J. Hendrick (1923)
  • Michael I. Pupin (1924)
  • M. A. Dewolfe Howe (1925)
1926–1950
  • Harvey Cushing (1926)
  • Emory Holloway (1927)
  • Charles Edward Russell (1928)
  • Burton J. Hendrick (1929)
  • Marquis James (1930)
  • Henry James (1931)
  • Henry F. Pringle (1932)
  • Allan Nevins (1933)
  • Tyler Dennett (1934)
  • Douglas S. Freeman (1935)
  • Ralph Barton Perry (1936)
  • Allan Nevins (1937)
  • Odell Shepard/Marquis James (1938)
  • Carl Van Doren (1939)
  • Ray Stannard Baker (1940)
  • Ola Elizabeth Winslow (1941)
  • Forrest Wilson (1942)
  • Samuel Eliot Morison (1943)
  • Carleton Mabee (1944)
  • Russel Blaine Nye (1945)
  • Linnie Marsh Wolfe (1946)
  • William Allen White (1947)
  • Margaret Clapp (1948)
  • Robert E. Sherwood (1949)
  • Samuel Flagg Bemis (1950)
1951–1975
  • Margaret Louise Coit (1951)
  • Merlo J. Pusey (1952)
  • David J. Mays (1953)
  • Charles A. Lindbergh (1954)
  • William S. White (1955)
  • Talbot Faulkner Hamlin (1956)
  • John F. Kennedy (1957)
  • Douglas S. Freeman, John Alexander Carroll i Mary Wells Ashworth (1958)
  • Arthur Walworth (1959)
  • Samuel Eliot Morison (1960)
  • David Donald (1961)
  • Leon Edel (1963)
  • Walter Jackson Bate (1964)
  • Ernest Samuels (1965)
  • Arthur M. Schlesinger Jr. (1966)
  • Justin Kaplan (1967)
  • George Frost Kennan (1968)
  • Benjamin Lawrence Reid (1969)
  • Thomas Harry Williams (1970)
  • Lawrence Thompson (1971)
  • Joseph P. Lash (1972)
  • W. A. Swanberg (1973)
  • Louis Sheaffer (1974)
  • Robert Caro (1975)
1976–2000
  • R. W. B. Lewis (1976)
  • John E. Mack (1977)
  • Walter Jackson Bate (1978)
  • Leonard Baker (1979)
  • Edmund Morris (1980)
  • Robert K. Massie (1981)
  • William S. McFeely (1982)
  • Russell Baker (1983)
  • Louis R. Harlan (1984)
  • Kenneth Silverman (1985)
  • Elizabeth Frank (1986)
  • David J. Garrow (1987)
  • David Herbert Donald (1988)
  • Richard Ellmann (1989)
  • Sebastian de Grazia (1990)
  • Steven Naifeh i Gregory White Smith (1991)
  • Lewis B. Puller (1992)
  • David McCullough (1993)
  • David Levering Lewis (1994)
  • Joan D. Hedrick (1995)
  • Jack Miles (1996)
  • Frank McCourt (1997)
  • Katharine Graham (1998)
  • A. Scott Berg (1999)
  • Stacy Schiff (2000)
2001–2025
  • David Levering Lewis (2001)
  • David McCullough (2002)
  • Robert Caro (2003)
  • William Taubman (2004)
  • Mark Stevens i Annalyn Swan (2005)
  • Kai Bird and Martin J. Sherwin (2006)
  • Debby Applegate (2007)
  • John Matteson (2008)
  • Jon Meacham (2009)
  • T. J. Stiles (2010)
  • Ron Chernow (2011)
  • John Lewis Gaddis (2012)
  • Tom Reiss (2013)
  • Megan Marshall (2014)
  • David I. Kertzer (2015)
  • William Finnegan (2016)
  • Hisham Matar (2017)