Harold Urey

Harold Clayton Urey
Harold Urey, cca 1963.
Rođenje (1893-04-29)29. 4. 1893.
Walkerton, Indiana, SAD
Smrt 5. 1. 1981. (dob: 87)
La Jolla, Kalifornija, SAD
Polje fizikalna kemija
Institucija Univerzitet u Kopenhagenu
Johns Hopkins University
Columbia University
Institute for Nuclear Studies
University of Chicago
University of California, San Diego
Alma mater University of Montana,
University of California, Berkeley
Akademski mentor Gilbert N. Lewis
Istaknuti studenti Stanley Miller
Poznat po otkriće deuterija,
Miller-Ureyev eksperiment
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za kemiju (1934)

Harold Klejton Juri (29. april 1893. - 5. januar 1981.) je bio američki fizikohemičar. Dobio je Nobelovu nagradu za hemiju 1934. za otkriće deuterijuma.

Rani život

Diplomirao je zoologiju na univerzitetu u Montani. Doktorirao je hemiju izučavajući termodinamiku na univerzitetu u Berkliju. Posle Berklija otišao je kod Nilsa Bora u Kopenhagen da radi na atomskoj strukturi na Institutu za teorijsku fiziku. Posle povratka u SAD 1924. predavao je na Džon Hopkins univerzitetu, a zatim u Kolumbiji.

Otkriće deuterijuma

Sa Arturom Ruarkom napisao je na engleskom jeziku jednu od prvih knjiga o kvantnoj mehanici i njenoj primeni na atomske i molekularne sisteme. Zainteresovao se za sistematiku nuklearnih jezgara i to ga je dovelo do otkrića deuterijuma.

Deuterijum je izolovao uzastopnom destilacijom tečnog vodonika. Zajedno sa svojim saradnicima demonstrirao je 1931. postojanje teške vode. Za svoj rad na deuterijumu dobio je 1934. Nobelovu nagradu za hemiju.

Rad na Menhetn projektu

Tokom Drugog svetskog rata radio je sa svojim timom na Kolumbiji na brojnim istraživačkim programima u okviru Menhetn projekta, odnosno razvoja atomske bombe. Razvili su metod gasne difuzije, pomoću koga su razdvajali U-235 od U-238, čime su omogućili proces uranijumskog obogaćenja. Za atomsku bombu je bio potreban uranijum 235, koga je bilo jako malo u prirodnom uranijumu, pa je bilo nužno da se separira od uranijuma 238. Predvodio je sa Pegramom u jesen 1941. diplomatsku misiju u Englesku. Cilj je bio da se uspostavi saradnja na razvoju atomske bombe.

Kasniji rad i Miler-Jurijev eksperiment

Posle rata je postao profesor hemije na Institutu za nuklearna proučavanja, zatim profesor hemije na univerzitetu Čikago. Radio je na razvoju kozmohemije. Radio je na kiseoniku 18 i razvijao je teorije o količini hemijskih elemenata na zemlji i o njihovoj količini u kozmosu i o evoluciji zvezda. Svoj rad je sumirao u knjizi "Planete: poreklo i razvoj " (1952). Pretpostavljao je sastav rane atmosfere Zemlje bio od amonijaka, metana i vodonika. Stenli Miler iz Čikaga je pokazao da ako se takva mešavina izloži ultraljubičastom zračenju i vodi, da se tada mogu stvoriti aminokiseline (Miler-Jurijev eksperiment).

Spoljašnje veze

  • National Academy of Sciences biography
  • A biography
  • Annotated bibliography for Harold Urey from the Alsos Digital Library for Nuclear Issues Arhivirano 2016-08-05 na Wayback Machine-u
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Jacobus Henricus van 't Hoff   1902. Hermann Emil Fischer   1903. Svante Arrhenius   1904. William Ramsay   1905. Adolf von Baeyer   1906. Henri Moissan   1907. Eduard Buchner   1908. Ernest Rutherford   1909. Wilhelm Ostwald   1910. Otto Wallach   1911. Marie Curie   1912. Victor Grignard / Paul Sabatier   1913. Alfred Werner   1914. Theodore William Richards   1915. Richard Willstätter   1916.  1917.  1918. Fritz Haber   1919.   1920. Walther Nernst   1921. Frederick Soddy   1922. Francis William Aston   1923. Fritz Pregl   1924.   1925. Richard Adolf Zsigmondy

1926. – 1950.

1926. Theodor Svedberg   1927. Heinrich Otto Wieland   1928. Adolf Windaus   1929. Arthur Harden / Hans von Euler-Chelpin   1930. Hans Fischer   1931. Carl Bosch / Friedrich Bergius   1932. Irving Langmuir   1933.   1934. Harold Urey   1935. Frédéric Joliot / Irène Joliot-Curie   1936. Peter Debye   1937. Norman Haworth / Paul Karrer   1938. Richard Kuhn   1939. Adolf Butenandt / Lavoslav Ružička   1940.   1941.   1942.   1943. George de Hevesy   1944. Otto Hahn   1945. Artturi Ilmari Virtanen   1946. James B. Sumner / John Howard Northrop / Wendell Meredith Stanley   1947. Robert Robinson   1948. Arne Tiselius   1949. William Giauque   1950. Otto Diels / Kurt Alder

1951. – 1975.

1951. Edwin McMillan / Glenn T. Seaborg   1952. Archer Martin / Richard Laurence Millington Synge   1953. Hermann Staudinger   1954. Linus Pauling   1955. Vincent du Vigneaud   1956. Cyril Norman Hinshelwood / Nikolaj Semjonov   1957. Lord Todd   1958. Frederick Sanger   1959. Jaroslav Heyrovský   1960. Willard Libby   1961. Melvin Calvin   1962. Max Perutz / John Kendrew   1963. Karl Ziegler / Giulio Natta   1964. Dorothy Hodgkin   1965. Robert Burns Woodward   1966. Robert S. Mulliken   1967. Manfred Eigen / Ronald George Wreyford Norrish / George Porter   1968. Lars Onsager   1969. Derek Barton / Odd Hassel   1970. Luis Federico Leloir   1971. Gerhard Herzberg   1972. Christian B. Anfinsen / Stanford Moore / William Howard Steinn   1973. Ernst Otto Fischer / Geoffrey Wilkinson   1974. Paul J. Flory   1975. John Warcup Cornforth / Vladimir Prelog

1976. – 2000.

1976. William Lipscomb   1977. Ilya Prigogine   1978. Peter D. Mitchell   1979. Herbert C. Brown / Georg Wittig   1980. Paul Berg / Walter Gilbert / Frederick Sanger   1981. Ken'ichi Fukui / Roald Hoffmann   1982. Aaron Klug   1983. Henry Taube   1984. Robert Bruce Merrifield   1985. Herbert A. Hauptman / Jerome Karle   1986. Dudley R. Herschbach / Yuan T. Lee / John C. Polanyi   1987. Donald J. Cram / Jean-Marie Lehn / Charles J. Pedersen   1988. Johann Deisenhofer / Robert Huber / Hartmut Michel   1989. Sidney Altman / Thomas Cech   1990. Elias James Corey   1991. Richard R. Ernst   1992. Rudolph A. Marcus   1993. Kary B. Mullis / Michael Smith   1994. George Andrew Olah   1995. Paul J. Crutzen / Mario J. Molina / F. Sherwood Rowland   1996. Robert Curl / Harold Kroto / Richard Smalley   1997. Paul D. Boyer / John E. Walker / Jens Christian Skou   1998. Walter Kohn / John A. Pople   1999. Ahmed Zevail   2000. Alan J. Heeger / Alan G. MacDiarmid / Hideki Shirakawa

2001. – 2024.

2001. William S. Knowles / Ryōji Noyori / K. Barry Sharpless   2002. Kurt Wüthrich / John B. Fenn / Kōichi Tanaka   2003. Peter Agre / Roderick MacKinnon   2004. Aaron Tzihanover / Avram Herško / Irwin Rose   2005. Yves Chauvin / Robert H. Grubbs / Richard R. Schrock   2006. Roger David Kornberg   2007. Gerhard Ertl   2008. Osamu Shimomura / Martin Chalfie / Roger Y. Tsien   2009. Venkatraman Ramakrišnan / Thomas A. Steitz / Ada Jonat   2010. Richard F. Heck / Akira Suzuki / Eiichi Negishi   2011. Dan Šehtman   2012. Robert Lefkowitz / Brian Kobilka   2013. Martin Karplus / Michael Levitt / Arieh Varšel   2014. Eric Betzig / Stefan Hell / William E. Moerner   2015. Tomas Lindahl / Paul Modrich / Aziz Sancar   2016. Jean-Pierre Sauvage / J. Fraser Stoddart / Ben Feringa   2017. Jacques Dubochet / Joachim Frank / Richard Henderson   2018. Frances Arnold / Greg Winter / George P. Smith   2019. John B. Goodenough / M. Stanley Whittingham / Akira Yoshino   2020. Emmanuelle Charpentier / Jennifer Doudna   2021. Benjamin List / David MacMillan   2022. Carolyn R. Bertozzi / Morten P. Meldal / Karl Barry Sharpless   2023. Moungi G. Bawendi / Louis E. Brus / Aleksej Jekimov

Harold Urey na Wikimedijinoj ostavi