Magnus Bosonogi
| Magnus Bosonogi | |
|---|---|
 | |
| Vladavina | septembar 1093 – 24. august 1103 |
| Prethodnik | Olaf III |
| Nasljednik | Sigurd I, Eystein I i Olaf Magnusson |
| suvladar | Haakon Magnusson (do 1095) |
| Suprug/a | Margaret od Švedske |
| Potomstvo | Eystein I od Norveške Sigurd I od Norveške Olaf Magnusson od Norveške Ragnhild, danska pretendentica Tora Magnusdatter Harald IV od Norveške (sporno) Sigurd Slembe (sporno) |
| Puno ime | Magnús Óláfsson |
| Kuća | Kuća Hardrada |
| Otac | Olaf III od Norveške |
| Majka | Tora Arnesdatter or Joansdatter |
| Rođen/a | 1073 Norveška |
| Umro/la | 24. august 1103. (dob: 29–30) kraj River Quoilea, Ulster, Irska |
| Religija | kršćanstvo (rimokatoličanstvo) |
Magnus Olafsson (staronordijski: Magnús Óláfsson; 1073 – 24. august 1103), poznatiji kao Magnus Bosonogi (staronordijski: Magnús berfœttr, norveški: Magnus Berrføtt),[1] je bio kralj Norveške od 1093. do smrti kao Magnus III. Zahvaljujući pohodima na Britansko otočje, također je vladao i krao kralja Manna i Otoka od 1098. i kralj Dublina od 1102.
Magnus je ispočetka vladao u nesigurnom kondominiju sa svojim rođakom Haakonom Magnussonom sve do njegove smrti 1095. Neki od bunovničkih plemića su nakon toga odbili priznati Magnusa za kralja, ali je njihov ustanak ubrzo skrušen. Nakon što je osigurao vlast na unutrašnjem planu, poduzeo je veliki pohod na obale Irskog mora od 1098. do 1099. godine, pri čemu su Norvežani osvojili Orkney, Hebride i Mann ("Južne otoke"), te Anglesey ispred obale Walesa. Vjeruje se da je sebe učinio sizerenom Gallowaya, a možda i Gwynedda. Dio historičara pretpostavlja da je Magnus u prvoj godini vladavine možda pokrenuo i pohod na Škotsku, ali o tome nema dokaza. Nakon povratka u Norvešku pokrenuo je pohod na oblast Västergötland u Švedskoj, okončan mirovnim sporazumom 1101. temeljem koga se oženio za Margaret od Švedske i kao miraz primio Dalsland. Magnus je nakon toga krenuo na posljednji, a možda i najveći pohod 1102. godine, s namjerom da osvoji Irsku. Ušao je u savez s najmoćnijim irskim kraljem Muirchertach Ua Briainom od Munstera. Iako je uspio osvojiti Dublin, sljedeće godine su ga u zasjedi ubili Ulaidi.
Prema islandskom historičaru Snorriju Strurlusonu, Magnus je nadimak "Bosonogi" stekao zbog običaja da nosi gelske nošnje Iraca i Škota, uključujući kratke tunike s golim nogama. Druga verzija navodi da je jednom bio prisiljen bježati bez cipela, dok treća navodi da je, poput Iraca, jahao bosonog.[2] Agresivni pohodi su mu dali nadimak "Ratnik Magnus" (styrjaldar-Magnús).[2][3] Njegova desetgodišnja vladavina je, s druge strane, u Norvešku uvela evropski model crkvene organizacije i više centralizacije u državnoj upravi.[3] Kasnije generacije su ga, pak, češće prikazivale kao vikinškog ratnika nego srednjovjekovnog monarha.[4] Magnus je bio posljednji norveški kralj poginuo izvan granica domovine, pa se ponekad i zbog toga naziva posljednjim vikinškim kraljem.[3]
Izvori
- ↑ ""Golonogi" se također koristi. Originalni nordijski izrazi su berfœttr, berbeinn i berleggr (Power (1986) p. 122).
- ↑ 2,0 2,1 „Magnus Berrføtt (Magnus III Bareleg) 1093-1103”. University of Oslo Coin Cabinet. 1995.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Krag, Claus. „Magnus 3 Olavsson Berrføtt – utdypning” (Norwegian). Norsk biografisk leksikon. Pristupljeno 6. I 2013.
- ↑ Power (1994) p. 222
Vanjske veze
Magnus Bosonogi na Wikimedijinoj ostavi
- Primarni izvori
- Magnus Barefoot's saga Arhivirano 2012-03-11 na Wayback Machine-u by Snorri Sturluson (c. 1230), English translation
- Chronicles of the Kings of Mann and the Isles (c. 1262), in Latin with English translation
- Orkneyinga saga (c. 1230), English translation
- Morkinskinna (c. 1220s), in Old Norse
- Fagrskinna (c. 1220s), in Old Norse
Magnus Bosonogi Kuća Hardrada bočni ogranak od Dinastija Lijepokosog Rođen/a: 1073 Umro/la: 24. august 1103 | ||
| Kraljevske titule | ||
|---|---|---|
| Prethodi: Olaf III | kralj Norveške 1093–1103 Haakon Magnusson (1093–1095) | Slijedi: Sigurd I, Eystein I & Olaf Magnusson |
| Prethodi: Domnall mac Taidc | kralj Manna i Otoka 1098–1102 | Slijedi: Sigurd od Norveške |
| Prethodi: Domnall mac Taidc | kralj Dublina 1102–1103 | Slijedi: Domnall mac Taidc |
- p
- r
- u
vladari iz drugih kuća
cca. 870–985 995–1028 1035–1319 | Harald I Lijepokosi • Erik Krvava Sjekira • Haakon I Dobri • Harald II Sivi Plašt • Haakon Sigurdsson 1 • Olaf I Tryggvason • Eiríkr Hákonarson 1 & Sveinn Hákonarson 1 & Hákon Eiríksson 1 • Sweyn Rašljobradi • Olaf II Sveti • Hákon Eiríksson 1 • Knut Veliki • Sveinn Álfífuson 1 • Magnus I Dobri • Harald III Hardrada • Magnus II Haraldsson • Olaf III Kyrre • Haakon Magnusson & Magnus III Bosonogi • Olaf Magnusson • Eystein I Magnusson • Sigurd I the Crusader • Magnus IV the Blind • Harald IV Gille • Sigurd the Noisy • Sigurd II Munn • Eystein II Haraldsson • Inge I Haraldsson the Hunchback • Haakon II Broadshoulder • Magnus Erlingsson • Sigurd Markusfostre • Olav Zlosretni • Eystein Deva • Sverre Sigurdsson • Jon Kuvlung • Sigurd Magnusson • Inge Magnusson • Haakon III Sverresson • Guttorm Sigurdsson • Inge II Bårdsson • Erling Stonewall • Philip Simonsson • Haakon IV Haakonsson • Haakon the Young • Magnus VI Popravljač Zakona • Eric II Magnusson • Haakon V Magnusson |
|---|
985–995 1028–1035 | Dinastija Lijepokosog • Sweyn Forkbeard 5 • Dinastija Lijepokosog • Knut Veliki 5 • Sweyn Knutsson 2 Dinastija Lijepokosog |
|---|
1319–1387 |
|---|
1387–1448 |
|---|
1448–1814 | Christian I 4 • John 4 • Christian II 4 • Frederik I 2 • Christian III 2 • Frederik II 2 • Christian IV 2 • Frederik III 2 • Christian V 2 • Frederik IV 2 • Christian VI 2 • Frederik V 2 • Christian VII 2 • Frederik VI 2 • Christian Frederick |
|---|
Dinastija Bernadotte
1814–1905 |
|---|
Sonderburg-Glücksburg
od 1905 | Haakon VII • Olav V • Harald V |
|---|
1 Regent. 2 Također danski monarh. 3 Također švedski monarh. 4 Također danski i švedski monarh.5 Također danski i engleski monarh.
