Villa Rotonda

Pročelje Vile Rotonda
La Rotonda

Vila Rotonda (talijanski: La Rotonda) je renesansna ladanjska kuća arhitekta Andrea Palladia iz 1569. godine, u okolici Vicenze. Vila Rotonda je bila prva ladanjska kuća s kupolom, od mnogih koje su uslijedile. Osobito za vrijeme paladijanizma u arhitekturi 18. stoljeća u Engleskoj i Americi.

Povijest

Presjek vile
Tlocrt vile

Iste godine kada je dovršio slavnu crkvu San Giorgio Maggiore Andrea Palladio je počeo graditi ovu slavnu vilu u neposrednoj blizini Vicenze prema svom projektu iz 1550. godine. Nakon dovršetka 1569. godine, vila je prozvana "rotondom" jer je na njoj dominirala kupola inspirirana jednom drugom rotondom (kružnom dvoranom), rimskim Panteonom. Kada ju je kupila bogata venecijanska obitelj Capra 1591. godine, postala je poznata kao "Vila Capra".

Osobitosti

Vila je primjer suburbanog tipa koji se može usporediti s rimskim carskim vilama (Hadrijanova vila u Tivoliju ili vila u Frascatiju), ali koji je u Venetu rjeđi. Iako je Palladio očito bio inspiriran rimskom arhitekturom, njegova fino proporcionalna i skladna vila je bila potpuno originalna.

Premda su vile uvijek bile projektirane kao stambene zgrade na farmi, Palladio je projektirao ovu vilu prije svega za odmor i uživanje u prirodi. Kao i kod drugih vila, glavne stambene prostorije bile su na drugom katu, dok su se na donjem nalazili kuhinja, skladište i ostale uslužne prostorije, ali dominirala je centralna kružna prostorija za prijeme i zabavu. Kako bi omogućio stanarima da što više uživaju u pejzažu, napravio je ulazni trijem sa stubištem, ukrašen jonskim stupovima, na sve četiri fasade zgrade.

Građevina je centralna, kvadratnog tlocrta, s kupolom nad središnjom prostorijom i trijemom na svakoj strani. Čitavim volumenom dominiraju ulazni trijemovi, koje središnji volumen raščlanjuju, produžuju u krakove. Sve četiri fasade su iste i to ponavljanje oblika četiri puta dijeli vrijeme obilaska u četiri puta ponovljenu sekvencu i naglašava čin ulaska. No, ulazak postaje dvosmislen jer se ulaskom dolazi do vrata koje vode van, i sam ulazak postaje poziv na izlazak.

Upravo istodobnim negiranjem boravka kao zaustavljenosti na nekom mjestu i smisla kretanja Palladio je stvorio najbolji primjer manirističke arhitekture koji kao da tjera stanara da ne miruje, nego da se kreće prema vani, prema prirodi. Palladio je unio određenu dinamičnost u arhitekturu, građevina više nije statična s glavnim pročeljem i leđima, njena su sva četiri pročelja jednako vrijedna, što je snažna odlika manirizma (neodređenost, nemirnost).

Povezano

Izvori

  • Velike arhitekture svijeta, urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, Split, 2005. ISBN 953-214-266-5
  • Marilyn Stokstad, Art History (Wolume Two), Pearson Prentice Hill, New Jersey, 2005. ISBN 0-13-145529 Uneseni ISBN nije važeći.
  • Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, 1994. ISBN 953-0-20203-2

Vanjske veze

Villa Rotonda na Wikimedijinoj ostavi
  • "La Rotonda" Arhivirano 2000-03-10 na Wayback Machine-u
  • "Komentari i slike Vile Capra" s GreatBuilding.com
  • p
  • r
  • u
Vile
Villa Rotonda   Villa Angarano   Villa Arnaldi   Villa Badoer   Villa Barbaro   Barchessa di Villa Thiene   Villa Caldogno   Villa Chiericati   Villa Cornaro   Villa Emo   Villa Forni Cerato   Villa Foscari   Villa Gazzotti   Villa Godi   Villa Mocenigo (Marocco)   Villa Piovene   Villa Pisani (Montagnana)   Villa Pisani (Bagnolo)   Villa Pojana   Villa Porto (Molina)   Villa Porto (Vivaro)   Villa Repeta   Villa Saraceno   Villa Serego   Villa Thiene   Villa Trissino (Cricoli)   Villa Valmarana (Lisiera)   Villa Valmarana (Vigardolo)   Villa Zeno
PalačeOstale građevine
Arco Bollani   Arco delle Scalette   Il Redentore   Loggia Valmarana   Basilica di San Giorgio Maggiore   San Francesco della Vigna   Chiesa di Santa Corona   Chiesa di Santa Maria dei Servi (Vicenza)   Chiesa di Santa Maria Nova (Vicenza)   Palazzo della Loggia   Ponte sul Tesina   Ponte Vecchio (Bassano del Grappa)   Porta Gemona   Portal u crkvi Santa Maria dei Servi   Kupola katedrale u Vicenzi   Sjeverni portal katedrale u Vicenzi   Teatro Olimpico   Tempietto Barbaro
  • p
  • r
  • u

Agrigento (Dolina hramova)AkvilejaAmalfijska obalaBazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar AssisijaBotanički vrt u PadoviCaserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i MonterozziCilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i TinettoCrespi d'AddaDolomiti (Alpe) • EtnaLiparski otociFerraraHistorijski centar FirenceLa Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i SabbionetaSassi i park crkava u stijenama MatereMedici vile i vrtoviTorre Civica, Piazza Grande i Katedrala u ModeniMonte San Giorgio1)Historijski centar NapuljaHistorijski centar PienzeKatedralni trg u PisiPompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2)Raetinska pruga1)Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi)Rezidencije Savojske dinastijeHistorijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3)Sacri MontiSan GimignanoSienaSirakuza i PantalicaSu NuraxiSanta Maria delle Grazie, MilanoHadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli AlberobellaUrbinoCrteži doline Val CamonicaKasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'OrciaVenecija i njezina lagunaVeronaVicenza i Paladijeve vileVilla Romana del Casale (Piazza Armerina)

Italijanska zastava

1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka 

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 235261764
  • LCCN: sh85143351
  • GND: 4221902-4