Zvonimir Šeparović

Zvonimir Šeparović
Ministar pravosuđa
Mandat 15. travnja 1999. – 27. siječnja 2000.
Prethodnik	Milan Ramljak
Nasljednik	Stjepan Ivanišević
Mandat 15. travnja 1999. – 27. siječnja 2000.
Prethodnik	na dužnosti Ministra vanjskih poslova: Davorin Rudolf
Nasljednik	Franjo Gregurić
Mandat 24. veljače 1989. – 24. travnja 1991.
Prethodnik	na dužnosti Rektora Sveučilišta u Zagrebu: Vladimir Stipetić
Nasljednik	Marijan Šunjić

Rođenje	14. rujna 1928. Blato na Korčuli
Politička stranka	HDZ
Supružnik	Branka Šeparović
Zanimanje	pravnik, sveučilišni profesor

Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928.) - hrvatski pravnik i političar. Doktorirao 1966. godine na Sveučilištu u Ljubljani.

Bio je profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Zagrebu, počev od 1972. (docent, od 1967.) godine. Godine 1985/1986 obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poznat je kao pionir viktimologije i vrlo gorljivi protivnik smrtne kazne. Obnašao je dužnost rektora Sveučilištu u Zagrebu od 24. veljače 1989. do 24. travnja 1991. godine; na tu ga je dužnost sveučilišna zajednica izabrala protivno volji vladajućih struktura tadašnje jednopartijske komunističke države.

Kao nestranačka osoba, postao je ministar vanjskih poslova 1991. godine u vladi premijera Franje Gregurića. Sa te funkcije, pokreće tužbu Republike Hrvatske protiv Srbije zbog genocida, pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda. Godine 1992., postao je prvi stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim narodima. Bio je u raskoraku s Franjom Tuđmanom glede vanjske politike.

Šeparović je ostao aktivan u javnom životu, s vremenom je i postao član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a), kao i član Središnjeg odbora stranke. Bio je ministrom pravosuđa od 15. travnja 1999. do 27. siječnja 2000. godine.

U 2000. godini, ušao je u predsjedničku utrku kao nezavisni kandidat. Završio je kao posljednji, nakon čega je preporučio svojim pristašama da glasuju za Dražena Budišu u drugom izbornom krugu.

Priključio se 2010. godine pokretu Hrvatski rast, ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u.

Osnivač je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva.

U braku je s Brankom Šeparović, novinarkom HTV-a. Otac dvoje djece iz prvog braka sa politologinjom Inge Perko Šeparović: sin Borut Šeparović (1967.) je osnivač umjetničke grupe "Montažstroj"; kćer Duška Maria Šeparović (1954.) je biologinja sa doktoratom znanosti iz područja neurološke znanosti, te predaje (2014.) na Wayne State University (Michigan, SAD).

Autor je niza knjiga i znanstvenih radova.

Vanjske poveznice

Životopis na stranicama Sveučilišta u Zagrebu
"Iz obzora predsjednika" Arhivirano 2014-03-05 na Wayback Machine-u, prezentacija na stranicama Hrvatskog žrtvoslovnog društva
"Zvonimir Šeparović - Pravnik i političar" Arhivirano 2014-03-08 na Wayback Machine-u, "Večernji list", "VL biografije", pristupljeno 1.3.2014.
Bibliografija Z. Šeparovića u katalogu NSK

Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. vijek

Matija Mesić (1874.-1875.) • Stjepan Spevec (1875.-1876.) • Anton Kržan (1876.-1877.) • Kosto Vojnović (1877.-1878.) • Franjo Maixner (1878.-1879.) • Franjo Iveković (1879.-1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880.-1881.) • Franjo Marković (1881.-1882.) • Feliks Suk (1882.-1883.) • Blaž Lorković (1883.-1884.) • Đuro Pilar (1884.-1885.) • Gustav Baron (1885.-1886.) • Franjo Vrbanić (1886.-1887.) • Tadija Smičiklas (1887.-1888.) • Antun Franki (1888.-1889.) • Luka Marjanović (1889.-1890.) • Natko Nodilo (1890.-1891.) • Ivan Bujanović (1891.-1892.) • Josip Pliverić (1892.-1893.) • Vinko Dvoržak (1893.-1894.) • Antun Maurović (1894.-1895.) • Franjo Spevec (1895.-1896.) • Armin Pavić (1896.-1897.) • Juraj Dočkal (1897.-1898.) • Josip Šilović (1898.-1899.) • Đuro Arnold (1899.-1900.)

20. vijek

Rudolf Vimer (1900.-1901.) • Franjo Vrbanić (1901.-1902.) • Vjekoslav Klaić (1902.-1903.) • Ivan Bujanović (1903.-1904.) • Josip Pliverić (1904.-1905.) • Antun Heinz (1905.-1906.) • Antun Bauer (1906.-1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907.-1908.) • Gustav Janeček (1908.-1909.) • Josip Volović (1909.-1910.) • Julije Rorauer (1910.-1911.) • Julije Domac (1911.-1912.) • Josip Pazman (1912.-1913.) • Edo Lovrić (1913.-1914.) • Đuro Korbler (1914.-1915.) • Fran Barac (1915.-1916.) • Ernest Miler (1916.-1917.) • Julije Golik (1917.-1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918.-1919.) • Ladislav Polić (1919.-1920.) • Karlo Radoničić (1920.-1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922.-1923.) • Stjepan Zimmerman (1923.-1924.) • Ladislav Polić (1924.-1925.) • Drago Perović (1925.-1926.) • Ernest Miler (1926.-1928.) • Josip Belobrk (1928.-1932.) • Albert Bazala (1932.-1933.) • Đuro Stipetić (1933.-1935.) • Stanko Hondl (1935.-1937.) • Edo Lovrić (1937.-1938.) • Andrija Živković (1938.-1940.) • Stjepan Ivšić (1940.-1943.) • Božidar Špišić (1943.-1944.) • Stjepan Horvat (1944.-1945.) • Andrija Štampar (1945.-1946.) • Grga Novak (1946.-1947.) • Andrija Mohorovičić (1947.-1949.) • Marko Kostrenčić (1949.-1950.) • Antun Barac (1950.-1951.) • Franjo Bošnjaković (1951.-1952.) • Teodor Varićak (1952.-1953.) • Željko Marković (1953.-1954.) • Hrvoje Iveković (1954.-1956.) • Zoran Bujaš (1956.-1958.) • Marijan Horvat (1958.-1960.) • Vladimir Serdar (1960.-1963.) • Slavko Macarol (1963.-1966.) • Jakov Sirotković (1966.-1968.) • Ivan Supek (1968.-1972.) • Predrag Vranicki (1972.-1976.) • Drago Grdenić (1976.-1978.) • Ivan Jurković (1978.-1982.) • Zvonimir Krajina (1982.-1986.) • Vladimir Stipetić (1986.-1988.) • Zvonimir Šeparović (1988.-1990.) • Marijan Šunjić (rektor) (1990.-1998.) • Branko Jeren (1998.-2002.)