Dalip Frashëri
Dalip Frashëri | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | 19. vijek Frashër, Osmansko carstvo |
Smrt | 19. vijek [?] |
Obrazovanje | |
Zanimanje | pjesnik |
Opus | |
Književni pravac | Bejtadži |
Jezik | albanski |
Znamenita djela | |
Beg Dalip Frashëri, poznat i pod književnim pseudonimom Hyxhretiu (Hidžretiu = "prognanik"),[1] bio je albanski bekštašijski šeik i pjesnik koji je u 19. stoljeću djelovao u okviru tzv. bejtadžijske književnosti.[2] Njegova pjesma Vrt mučenika (Kopshti i te mirevet) prva je i najduža poznata epska pjesma u albanskoj književnosti.[3][4]
Život i djelo
Dalip je rođen u selu Frašeru, koje se danas nalazi u Përmetskom okrugu, koji je tada činio dio Janjinskog vilajeta u okviru Osmanskog Carstva. Bio je sin Kasa Frashërija, brat pjesnika Shahina Frashërija i ujak albanskih pjesnika i aktivista Narodnog preporoda Naima, Samija i Abdyla Frashërija.[2] Bio je derviš porijeklom iz obitelji snažnih bektašijskih korijena i igrao je važnu ulogu u tamošnjoj lokalnoj tekiji.[3][5] O njegovom se životu ne zna mnogo, osim da je godinama radio na svojoj pjesmi Vrt mučenika.[3] To je djelo dovršio 1842. godine,[4] nakon što su ga osmanske vlasti internirale u tekiju u Konici.[2][4]
Vrt mučenika
Frashëri je u svom književnom djelu koristio arapsko pismo. Iako je bio autor i drugih pjesama,[2] sačuvan je samo njegov Vrt mučenika (Kopshti i te mirevet). To je priča o bici kod Karbale, koja je prethodno utjecala na šiitsku i sufijsku književnost.[4] Pjesmu je dovršio na 21. Rabi II 1258. po islamskom kalendaru, što odgovara 6. lipnju 1842. godine.[3]
Pjesma se sastoji od oko 56.000 stihova i pisana je specifičnom varijantom toskijskog dijalekta koja se govorila u tom području.[2] Vrt mučenika najstarija je i najduža poznata epska pjesma na albanskom jeziku. Vjeruje se da je bila namijenjena ritualnim ceremonijama u tekijama i kućnim ritualima tijekom mätama (tj. žalosti ili oplakivanja).[3]
Iako se temelji na djelu azerbejdžanskog pjesnika Fuzûlîja, koje također nosi naslov Hadîkat üs-Süedâ (حديقت السعداء; Vrt mučenika),[5] Frashërijeva pjesma predstavlja prvi pokušaj bektašijskih Albanaca da se nadmeću s Fuzûlîjem i pokažu značajan utjecaj bektašizma u albanskom životu tog vremena. Dok je Fuzûlî za svoju pjesmu koristio i poeziju i prozu, Frashëri se oslanjao samo na stihove. Pjesma uključuje informacije o albanskim običajima, festivalima i osjećajima. Na primjer, daje detalje o ritualu mätam, tijekom koga se bektaši suzdržavaju od pijenja vode. Stoga, čak i ako se čini da je Frashërijeva početna ideja bila prevesti i prilagoditi Fuzûlîjevo djelo, pjesma je na kraju završila kao kompozicija koja je istinski nacionalna i sama po sebi razumljiva.[3]
Pjesma je podijeljena u deset odjeljaka, a prethodi joj uvod. Uvod govori o bektašizmu u Albaniji, s mnogo informacija za koje se vjeruje da ih je prikupio od Babe Šemina iz Kroje i Nasibija Tahira Babaija, obojice važnih bektašija tog doba. Pjesma navodi važne ličnosti bektašijskog pravca, kasnija dodavanja i njegovo širenje. Slijedi povijest Arabljana prije islama, opis Poslanikovog djelovanja, njegovog života i smrti te kazivanje događaja koji su doveli do tragedije na Karbali. Detaljno je opisana bitka na Karbali; Frashëri hvali one koji su pali kao mučenici, posebno Husayn ibn Ali.[3]
Vjeruje se da je pjesma donekle poslužila kao osnovni model za kasnije djelo albanskog nacionalnog pjesnika Naima Frashërija pod naslovom Karbala (Qerbelaja), kao i za epsku pjesmu Povijest Skenderbega (Istori' e Skenderbeut), objavljenu u Bukureštu 1898. godine.[3][6] To je jedno od posljednjih djela napisano arapskim pismom na albanskom jeziku.
Reference
- ↑ Dhimiter Shuteriqi (1976), Shkrimet Shqipe ne Vitet 1332-1850, Tirana: Academy of Sciences of PR of Albania, p. 226-227, OCLC 252881121
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „World Bektashi Headquarters Teqeja e Frashërit - Vatër e zjarrtë”. Arhivirano iz originala na datum 12. 8. 2015. Pristupljeno 27. 11. 2015.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 H.T.Norris (1993), Islam in the Balkans: Religion and Society Between Europe and the Arab World, Columbia, S.C: University of South Carolina Press, pp. 180–181, ISBN 9780872499775, OCLC 28067651
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Lloyd Ridgeon; Lloyd V. J. Ridgeon (23. 10. 2012), Shi'i Islam and identity: religion, politics and change in the global Muslim community, Library of modern religion, I.B. Tauris, p. 187, ISBN 9781848856493, OCLC 769547027
- ↑ 5,0 5,1 Robert Elsie; Centre for Albanian Studies (London) (2005), Albanian Literature: A Short History, I.B. Tauris, pp. 42, ISBN 9781845110314, OCLC 62131578
- ↑ (Albanian) Frashëri, fshati historik i braktisur [Frašer, napušteno povijesno selo], Ylli Press, 23. 4. 2010, »Këtu e gjeti frymëzimin edhe Naim Frashëri për hartimin më vonë të dy episodeve të tij.
translated:
Here Naim Frasheri found his inspiration as well for drafting out two works of his«
- p
- r
- u
- Kostandin Kristoforidhi
- Teodor Kavalioti
- Shahin Frashëri
- Dalip Frashëri
- Jeronim de Rada
- Zef Jubani
- Thimi Mitko
- Koto Xoxhi
- Naim Frašeri
- Gavril Dara i Riu
- Zef Skiroi
- Françesk Anton Santori
- Zef Serembe
- Gjerasim Qiriazi
- Pashko Vasa
- Filip Shiroka
- Sami Frashëri
- Ndoc Nikaj
- Ndre Mjeda
- Andon Zako Çajupi
- Luigj Gurakuqi
- Leonardo de Martino
- Pashko Babi
- Aleks Stavri Drenova
- Petro Nini Luarasi
- Risto Siliqi
- Mihal Grameno
- Foqion Postoli
- Gjergj Fishta
- Theofan Stilian Noli
- Millosh Gjergj Nikolla
- Kristo Floqi
- Vinçens Prennushi
- Ndre Zadeja
- Ilo Mitkë Qafzezi
- Haki Stërmilli
- Lasgush Poradeci
- Faik Konica
- Et'hem Haxhiademi
- Shefki Hysa
- Zef Zorba
- Primo Shllaku
- Dhimitër Shuteriqi
- Shefqet Musaraj
- Sterjo Spasse
- Petraq Zoto
- Petro Marko
- Sejfulla Malëshova
- Fatmir Gjata
- Kolë Jakova
- Musine Kokalari
- Llazar Siliqi
- Jakov Xoxa
- Ismail Kadare
- Dritëro Agolli
- Dhimitër Xhuvani
- Ali Abdihoxha
- Esad Mekuli
- Fatos Arapi
- Ali Podrimja
- Kasëm Trebeshina
- Sinan Hasani
- Mirko Gashi
- Azem Shkreli
- Martin Camaj
- Adem Demaçi
- Anton Pashku
- Musa Ramadani
- Sabri Hamiti
- Eqrem Basha
- Teki Dervishi
- Rexhep Qosja
- Beqir Musliu
- Zejnullah Rrahmani
- Mehmet Kraja
- Ridvan Dibra
- Besnik Mustafaj
- Kolec Traboini
- Bashkim Shehu
- Beqe͏̈ Cufaj
- Luljeta Lleshanaku
- Leon Qafzezi
- Fatos Kongoli
- Ben Blushi
- Entela Kasi
- Ornela Vorpsi
- Jeton Neziraj
- Migjen Kelmendi
- Fatos Lubonja
- Sabit Rrustemi
- Gëzim Hajdari
- Arian Leka
- Flutura Açka
- Rudi Erebara
- Ledia Dushi
- Elvis Malaj
- Lindita Ahmeti
- Mimoza Ahmeti