Antonije Isaković

Antonije Isaković (6. novembar 1923 — 13. januar 2002) bio je srpski književnik, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, poznat je i kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna („Gospodar i sluga“, „Tren 1“ i „Tren 2“, „Govori i razgovori“). Umro je u Beogradu u 78. godini.Poznata pripovetka „Kašika“ je obavezni deo gradiva iz predmeta srpski jezik i književnost u osnovnoj školi. Njegova ćerka je poznata glumica Milica Milša, a supruga srpska spisateljica Leposava Milanin.

Antonije Isaković je također poznat kao jedan od autora Memoranduma SANU 1986. godine.

Opis

  • Velika deca, priče, Beograd 1953
  • Paprat i vatra, priče, Beograd 1962
  • Pripovetke, 1964
  • Prazni bregovi, priče, Beograd 1969
  • Sabrana dela 5 knj. Beograd 1976
  • Tren 1, Roman, Beograd 1976
  • Sabrana dela, 5 knj., 1976-82
  • Tren 2, Roman, Beograd 1982
  • Berlin kaputt, Beograd 1982
  • Obraz, priče, 1988
  • Govori i razgovori, 1990
  • U znaku aprila: i druge priče, Beograd 1991
  • Miran zločin, roman, Beograd 1992
  • Drugi deo mog veka: da se ne zaboravi, 1993
  • Gospodar i sluge, roman, Beograd 1995
  • Riba, 1998
  • Nestajanje, 2000

Scenariji:

  • Aleksa Dundić, 1958 (režija: Leonid Lukov)
  • Jedini izlaz, 1958 (režija: Aleksandar Petrović/Vicko Raspor)
  • Dve noći u jednom danu, 1963 (režija: Radenko Ostojić)
  • Tri, 1965 (režija: Aleksandar Petrović)
  • Tren, 1978 (režija: Stole Janković)
  • Berlin kaputt, 1981 (režija: Milivoje Milošević)
  • p
  • r
  • u
Dobitnici NIN-ove nagrade
1954–1992

1954. Dobrica Ćosić (Koreni)   1955. Mirko Božić (Neisplakani)   1956. Oskar Davičo (Beton i svici)   1957. Aleksandar Vučo (Mrtve javke)   1958. Branko Ćopić (Ne tuguj, bronzana stražo)   1959.   1960. Radomir Konstantinović (Izlazak)   1961. Dobrica Ćosić (Deobe)   1962. Miroslav Krleža (Zastave)   1963. Oskar Davičo (Gladi)   1964. Oskar Davičo (Tajne)   1965. Ranko Marinković (Kiklop)   1966. Meša Selimović (Derviš i smrt)   1967. Erih Koš (Mreža)   1968. Slobodan Novak (Mirisi, zlato i tamjan)   1969. Bora Ćosić (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji)   1970. Borislav Pekić (Hodočašće Arsenija Njegovana)   1971. Miloš Crnjanski (Roman o Londonu)   1972. Danilo Kiša (Peščanik)   1973. Mihailo Lalić (Ratna sreća)   1974. Jure Franičević-Pločar (Vir)   1975. Miodrag Bulatović (Ljudi sa četiri prsta)   1976. Aleksandar Tišma (Upotreba čoveka)   1977. Petko Vojnić Purčar (Dom sve dalji)   1978. Mirko Kovač (Vrata od utrobe)   1979. Pavle Ugrinov (Zadat život)   1980. Slobodan Selenić (Prijatelji)   1981. Pavao Pavličić (Večernji akt)   1982. Antonije Isaković (Tren 2)   1983. Dragoslav Mihailović (Čizmaši)   1984. Milorad Pavić (Hazarski rečnik)   1985. Živojin Pavlović (Zid smrti)   1986. Vidosav Stevanović (Testament)   1987. Voja Čolanović (Zebnja na rasklapanje)   1988. Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke)   1989. Vojislav Lubarda (Vaznesenje)   1990. Miroslav Josić Višnjić (Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba)   1991. Milisav Savića (Hleb i strah)   1992. Živojin Pavlović (Lapot)

1993–2005

1993. Radoslav Petković (Sudbina i komentari)   1994. Vladimir Arsenijević (U potpalublju)   1995. Svetlana Velmar Janković (Bezdno)   1996. David Albahari (Mamac)   1997. Milovan Danojlić (Oslobodioci i izdajnici)   1998. Danilo Nikolić (Fajront u Grgetegu)   1999. Maksimilijan Erenrajh (Karakteristika)   2000. Goran Petrović (Sitničarnica "Kod srećne ruke")   2001. Zoran Ćirić (Hobo)   2002. Mladen Markov (Ukop oca)  2003. Vladan Matijević (Pisac iz daleka)  2004. Vladimir Tasić (Kiša i hartija)  2005. Miro Vuksanović (Semolj zemlja)

2006–2024

2006. Svetislav Basara (Uspon i pad Parkinsonove bolesti)   2007. Dragan Velikić (Ruski prozor)   2008. Vladimir Pištalo (Tesla, portret među maskama)   2009. Grozdana Olujić (Glasovi u vetru)   2010. Gordana Ćirjanić (Ono što oduvek želiš)   2011. Slobodan Tišma (Bernardijeva soba)   2012. Aleksandar Gatalica (Veliki rat)   2013. Goran Gocić (Tai)   2014. Filip David (Kuća sećanja i zaborava)   2015. Dragan Velikić (Islednik)   2016. Ivana Dimić (Arzamas)   2017. Dejan Atanacković (Luzitanija)   2018. Vladimir Tabašević (Zabluda Svetog Sebastijana)   2019. Saša Ilić (Pas i kontrabas)   2020. Svetislav Basara (Kontraendorfin)   2021. Milena Marković (Deca)   2022. Danica Vukićević (Unutrašnje more)   2023. Stevo Grabovac (Poslije zabave)

a Odbio nagradu.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 265558000
  • LCCN: n80144388
  • ISNI: 0000 0003 8262 9699
  • GND: 119275449
  • SUDOC: 029507669
  • BNF: cb12112073h (podaci)
  • NKC: jn20000603150
  • CONOR.SI: 24532323