Milovan Danojlić

Milovan Danojlić
Biografske informacije
Rođenje3. 7. 1937. (1937-07-03) (dob: 86)
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik
Opus
Književne vrstepoezija

Milovan Danojlić (Ivanovci, 3. jul 1937) je srpski pisac koji živi i radi od 1984. godine u Francuskoj.

Podaci o životu i književnom radu

Veliku maturu položio je 1957. u Beogradu, gde je 1973. na Filološkom fakultetu diplomirao Odsek za romanistiku. Sarađivao je kao stalni i spoljni saradnik u dnevnim listovima Borba, Politika, u NIN-u i brojnim književnim časopisima. U dva navrata je radio kao lektor za srpskohrvatski jezik na Univerzitetu u Poatjeu, a nekoliko godina je obavljao poslove spoljnog saradnika pariskog radija.

Član je SANU od 2000. godine. Jedan je od 13 intelektualaca koji su obnovili rad predratne Demokratske stranke 1989.

Objavio je više od 70 knjiga beletristike i poezije na srpskom jeziku. Piše poeziju, prozu, esejistiku i književnu kritiku. Priredio je i preveo veliki broj knjiga iz književnosti za decu; preveo je i prepevao dela poznatih pisaca (V. Šekspir, Š. Bodler, J. Brodski, E. Sioran, L. Aragon, E. Paund, V. B. Jejts, E. Jonesko, P. Klodel), pisana na francuskom i engleskom jeziku. Najpoznatije Danojlićeve knjige su „Neka vrsta cirkusa“, „Lične stvari - ogledi o sebi i o drugima“ i „Balada o siromaštvu“.

Nagrade

Dobitnik je više književnih nagrada od kojih su najpoznatije:

Dela

  • Urođenički psalmi, Nolit, Beograd, 1957.
  • Nedelja, Lykos, Zagreb, 1959.
  • Kako spavaju tramvaji Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, Lykos, Zagreb, 1959.
  • Noćno proleće, Progres, Novi Sad, 1960.
  • Balade, Nolit, Beograd, 1966.
  • Lirske rasprave, Matica srpska, Novi Sad, 1967.
  • Furunica-jogunica, Kulturni centar, Novi Sad, 1969.
  • Glasovi, nezavisno izdanje, Beograd, 1970.
  • Čudnovat dan, Mlado pokolenje, Beograd, 1971.
  • O ranom ustajanju, Matica srpska, Novi Sad, 1972.
  • Rodna godina, BIGZ, Beograd, 1972.
  • Onde potok, onde cvet, Zmajeve dečje igre/Radnički univerzitet, Novi Sad, 1973.
  • Čistine, Matica srpska, Novi Sad, 1973.
  • Grk u zatvoru, August Cesarec, Zagreb, 1975.
  • Naivna pesma, Nolit, Beograd, 1976.
  • Put i sjaj, Matica srpska, Novi Sad, 1976.
  • Kako je Dobrislav protrčao kroz Jugoslaviju Arhivirano 2014-12-15 na Wayback Machine-u, BIGZ, Beograd, 1977.
  • Muka s rečima, Slobodan Mašić, Beograd, 1977.
  • Pesme, Nolit, Beograd, 1978.
  • Tačka otpora, Liber, Zagreb, 1978.
  • Zimovnik, Zbirka Biškupić, Zagreb, 1979.
  • Zmijin svlak, Nolit, Beograd, 1979.
  • Rane i nove pesme, Prosveta, Beograd, 1979.
  • Kako živi poljski miš, Narodna knjiga, Beograd, 1980.
  • Senke oko kuće, Znanje, Zagreb, 1980.
  • To : vežbe iz upornog posmatranja, Prosveta, Beograd, 1980.
  • Srećan život, Mladost, Zagreb, 1981.
  • Mišja rupa, M. Danojlić/M. Josić, Beograd, 1982.
  • Sunce je počelo da se zlati, Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 1982.
  • Čišćenje alata, M. Danojlić/S. Mašić, Beograd, 1982.
  • Brisani prostor, Srpska književna zadruga, Beograd, 1984.
  • Podguznica, M.Josić/M. Danojlić, Beograd, 1984.
  • Šta sunce večera, Rad, Beograd, 1984.
  • Kao divlja zver : teškoće s ljudima i sa stvarima, Filip Višnjić, Beograd, 1985.
  • Večiti nailazak : stihovi, Jugoslavika, Toronto, 1986.
  • Dragi moj Petroviću, Znanje, Zagreb, 1986.
  • Čekajući da stane pljusak, [s.n.], Pariz, 1986.
  • Pisati pod nadzorom, Nova Jugoslavija, Vranje, 1987.
  • Neka vrsta cirkusa, Književna omladina Srbije, Beograd, 1989.
  • Tačka otpora : izabrane pesme, Srpska književna zadruga, Beograd, 1990.
  • Zlo i naopako, BIGZ, Beograd, 1991.
  • Godina prolazi kroz avliju, Srpska književna zadruga, Beograd, 1992.
  • Pesme za vrlo pametnu decu, Prosveta, Beograd, 1994.
  • Da mi je znati : izbor iz poezije za decu, Zmaj, Novi Sad, 1995.
  • Na obali, Gradska biblioteka, Čačak, 1995.
  • Martovsko sunce : izbor iz poezije za decu, ING Komerc, Novi Sad, 1996.
  • Mesto rođenja, Filip Višnjić, Beograd, 1996.
  • Muka duhu, Draganić, Beograd, 1996.
  • Teško buđenje, Plato, Beograd, 1996.
  • Šta čovek da radi, Obrazovanje, Novi Sad, 1996.
  • Jesen na pijaci, Školska knjiga, Novi Sad, 1997.
  • Nedelja u našoj ulici, Todor, Novi Sad, 1997.
  • Oslobodioci i izdajnici, Filip Višnjić, Beograd, 1997.
  • Balada o siromaštvu, Filip Višnjić, Beograd, 1999.
  • Veliki ispit, Verzal Press, Beograd, 1999.
  • Kako spavaju tramvaji i druge pesme, Jefimija, Kragujevac, 1999.
  • Kako je kralj Koba Jagi napustio presto, Intelekta, Valjevo, 2000.
  • Pevanija za decu, Dečje novine, Gornji Milanovac, 2000.
  • Razgorevanje vatre : izabrane pesme, Zadužbina Desanke Maksimović, Beograd, 2000.
  • Lične stvari : ogledi o sebi i drugima, Plato, Beograd, 2001.
  • Mesec je pun kao kljun : izbor iz poezije za decu, Agencija za otkrivanje i razvoj talenata "Nikola Tesla", Novi Sad, 2001.
  • Ograda na kraju Beograda, Bookland, Beograd, 2001.
  • Pustolovina ili Ispovest u dva glasa, Filip Višnjić, Beograd, 2002.
  • Zečji tragovi, Filip Višnjić, Beograd, 2004.
  • Srbija na zapadu, NB "Stefan Prvovenčani", Kraljevo, 2005.
  • Čovek čoveku, Književna zajednica "Borisav Stanković", Vranje, 2006.
  • Pešački monolog, Plato, Beograd, 2007.
  • Učenje jezika, Srpska književna zadruga, Beograd, 2008.
  • Priča o pripovedaču, IP Matica srpska, Novi Sad, 2009.
  • Crno ispod noktiju, Plato, Beograd, 2010.
  • Dobro jeste živeti, Albatros Plus, Beograd, 2010.
  • Iznuđene ispovesti, Plato, Beograd, 2010.
  • Pisma bez adrese Arhivirano 2015-04-18 na Wayback Machine-u, Službeni glasnik, Beograd, 2012.
  • Hrana za ptice, Albatros Plus, Beograd, 2014.

Milovan Danojlić: Položaj pesnika

"Pesnik se može umoriti, može zapasti u očajanje i beznađe, i pevajući o svom klonuću, donekle ga rečju prevazilaziti, ali on ne može preći u neprijateljski tabor, onaj u kome su porobljivači i silnici. On je nepobedivi borac i kad goloruk izlazi u arenu.[1]

. . .

Poezija je so zemlje, i pesnici su osetljive antene narodnih zajednica. Oni primaju i registruju drhtaje i treptaje, uzlete i težnje, nade i klonuća svog plemena. Pesnici nisu predvoditelji ni presuditelji, a ipak, dobro je oslušnuti ono što govore. I onda, kad se čine čudni i nastrani, možda su tada jedini na dobrom, ispravnom putu. Njihova se ludost, tako često, potvrdila kao najviši oblik pameti".[1]

Iz književne kritike o piščevom delu

  1. Danojlić ide među one retke savremene srpske pesnike koji razumeju i znaju šta je svetost jezika. - Mihajlo Pantić[2]
  2. Prizivanje osnovnosti, prvobitnosti, posredno ili sasvim izričito, često je mesto u Danojlićevim pesmama, posebno u onim smeštenim u prirodu, u okruženje koje redovno potakne na temeljne zapitanosti i sagledanja. - Dragan Hamović[2]
  3. Oblikujući sliku prirode i društva, Danojlićeva poezija predstavlja čoveka u svome okruženju, među izazovima i ograničenjima. Odnos između prirode i društva u ovoj poeziji nije uvek jednostavan. - Gojko Božović[2]
  4. U poeziji Milovana Danojlića svi begovi i lutanja završavaju se u tački iz koje se i pošlo, geografski i biografski iz srca Šumadije, a poetički putem neosimbolizma, nadrealizma, sopstvenog panteističkog toka do religijskog. - Svetlana Šeatović-Dimitrijević[2]

Vidi još

Reference

  1. 1,0 1,1 Milovan Danojlić: Položaj pesnika (beseda prilikom uručenja Žičke hrisovulje) u: Milovan DANOJLIĆ pesnik - zbornik, Narodna biblioteka "Stefan Prvovenčani", Kraljevo, 2005.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Milovan DANOJLIĆ pesnik - zbornik, Narodna biblioteka "Stefan Prvovenčani", Kraljevo, 2005.

Spoljašnje veze

  • Biografija na sajtu SANU
  • Kratka biografija Arhivirano 2007-11-18 na Wayback Machine-u (sh)
  • Milovan Danojlić na sajtu IMDb
  • Knjige Milovana Danojlića na sajtu yu4you.com (sh)
  • Spisak Danojlićevih knjiga (en)
  • Danojliiću nagrada za životno delo („Večernje novosti“, 14. oktobar 2010)
  • Knjige nisu što su nekad bile („Politika“, 14. mart 2011)
  • Kritičari su saobraćajci - intervju („Politika“, 5. april 2012)
  • Tri knjige Milovana Danojlića („Politika“, 12. jun 2013)
  • Milovan Danojlić: Delim sudbinu svog plemena („Politika“, 6. decembar 2015)
  • Politika nije za pesnika („Politika”, 16. septembar 2017)
  • p
  • r
  • u
na dan 17. maja 2017.
  • p
  • r
  • u
Odeljenje za matematiku, fiziku i geo-nauke
Redovni
  • Milan Damnjanović
  • Aleksandar Ivić
  • Vidojko Jović
  • Zoran Knežević
  • Nikola Konjević
  • Vojislav Marić
  • Milosav Marjanović
  • Fedor Mesinger
  • Gradimir Milovanović
  • Stevan Pilipović
  • Miljko Satarić
  • Bogoljub Stanković
  • Stevo Todorčević
  • Olga Hadžić
  • Fedor Herbut
  • Dragoš Cvetković
  • Đorđe Šijački
Dopisni
  • Zaviša Janjić
  • Branislav Jelenković
  • Slobodan Marković
  • Miodrag Mateljević
  • Zoran Radović
  • Vladimir Rakočević
  • Milan Sudar
  • Vladica Cvetković
Van radnog sastava
  • Nemanja Kaloper
Inostrani
  • Andre Berže
  • Ivan Božović
  • Ditrih H. Velte
  • Pjer Lena
  • Bogdan Maglić
  • Sergej Petrovič Novikov
  • Zoran Obradović
  • Jurij Colakovič Oganesjan
  • Đerđ Panto
  • Blagovest Sendov
  • Laslo Foro
  • Anton Cajlinger
  • Endre Šili
  • p
  • r
  • u
Odeljenje hemijskih i bioloških nauka
Redovni
  • Marko Anđelković
  • Miroslav Gašić
  • Ivan Gutman
  • Dragoslav Marinković
  • Slavko Mentus
  • Miljenko Perić
  • Vladimir Stevanović
  • Milena Stevanović
  • Dušan Čamprag
  • Živorad Čeković
  • Dragan Škorić
  • Bogdan Šolaja
Dopisni
  • Radoslav Adžić
  • Miloš Đuran
  • Slobodan Milosavljević
  • Radmila Petanović
  • Velimir Popsavin
  • Radomir Saičić
Van radnog sastava
  • Dražen Zimonjić
  • Nenad Kostić
  • Slobodan Macura
  • Stanko Stojilković
  • Radomir Crkvenjakov
Inostrani
  • Fransisko J. Ajala
  • Vajat Anderson
  • Branislav Vidić
  • Gordana Vunjak Novaković
  • Drago Grdenić
  • Pol Gringard
  • Frank Karas
  • Sejmur Koen
  • Velibor Krsmanović
  • Zoran S. Petrović
  • Stenli Prusiner
  • Čintamani Nagesa Ramačandra Rao
  • Milan Stojanović
  • Miha Tišler
  • Dušan Hadži
  • p
  • r
  • u
Odeljenje tehničkih nauka
Redovni
  • Teodor Atanacković
  • Antonije Đorđević
  • Vladan Đorđević
  • Đorđe Đukić
  • Zoran Đurić
  • Dušan Milović
  • Pantelija Nikolić
  • Boško D. Petrović
  • Zoran Lj. Petrović
  • Dejan Popović
  • Zoran V. Popović
  • Momčilo M. Ristić
  • Ninoslav Stojadinović
  • Dušan Teodorović
  • Nikola Hajdin
Dopisni
Inostrani
  • Valerij Vasiljevič Kozlov
  • Vukan Vučić
  • Miloš Ercegovac
  • Antoni Kunadis
  • Tošijaki Makabe
  • Ingo Miler
  • Čedomir Petrović
  • Zoja Popović
  • Zoran D. Popović
  • Valerij Vladimirovič Skorohod
  • Feliks Leonidovič Černousko
  • Dragoslav Šiljak
  • p
  • r
  • u
Odeljenje medicinskih nauka
Redovni
  • Vladimir Bumbaširević
  • Vladimir Kanjuh
  • Zoran L. Kovačević
  • Vladimir Kostić (predsednik SANU)
  • Nebojša Lalić
  • Vojislav Leković
  • Dušica Lečić Toševski
  • Dragan Micić
  • Miodrag Ostojić
  • Predrag Peško
  • Đorđe Radak
  • Ninoslav Radovanović
  • Nebojša Radunović
  • Ljubiša Rakić
  • Jovan Hadži-Đokić
  • Miodrag Čolić
  • Radoje Čolović
  • Veselinka Šušić
Dopisni
Van radnog sastava
  • Stojanka Aleksić
  • Dragutin Vukotić
  • Milan Stevanović
  • Dragan Švrakić
Inostrani
  • Mihail Veniaminovič Ugrumov
  • Torsten Vizel
  • Veljko Vlaisavljević
  • Rože Gilman
  • Ronald Grosart Matiček
  • Berislav Zloković
  • Tamio Jamakava
  • Tibor Kašai
  • Antonio Kolombo
  • Karolji Lapiš
  • Aleksandar Margulis
  • Euđenio Pikano
  • Momir Polenaković
  • Paško Rakić
  • Vasilios Tanopulos
  • Gaetano Tijene
  • Pavlos Tutuzas
  • Feliks Unger
  • Jevgenij Ivanovič Čazov
  • p
  • r
  • u
Odeljenje jezika i književnosti
Redovni
Dopisni
Van radnog sastava
Inostrani
  • Vladimir Nikolajevič Vojnovič
  • Per Jakobsen
  • Manfred Jenihen
  • Rolf-Diter Kluge
  • Đerđ Konrad
  • Rajnhard Lauer
  • Gerhard Neveklovski
  • Antonije Tahiaos
  • Svetlana Mihajlovna Tolstoj
  • Zuzana Topolinjska
  • Vlada Urošević
  • Peter Handke
  • Ronald Harvud
  • Robert Hodel
  • Ivan Čarota
  • Aksinija Džurova
  • Gabrijela Šubert
  • p
  • r
  • u
Odeljenje društvenih nauka
Redovni
  • Danilo Basta
  • Tibor Varadi
  • Časlav Ocić
  • Dimitrije Stefanović
  • Kosta Čavoški
Dopisni
  • Aleksandar Kostić
Inostrani
  • p
  • r
  • u
Odeljenje istorijskih nauka
Redovni
Dopisni
  • Ljubodrag Dimić
  • Miodrag Marković
  • Slavenko Terzić
Van radnog sastava
  • Jelena Milojković-Đurić
  • Vlado Strugar
  • Slobodan Ćurčić
Inostrani
  • Žan-Pol Bled
  • Tjaling Vaterbolk
  • Panajotis Vokotopulos
  • Cvetan Grozdanov
  • Jelena Guskova
  • Noel Dival
  • Engelina Sergejevna Smirnova
  • Anatolij Arkadjevič Turilov
  • Harald Hauptman
  • p
  • r
  • u
Odeljenje likovne i muzičke umetnosti
Redovni
  • Svetomir Arsić-Basara
  • Dejan Despić
  • Isidora Žebeljan
  • Ivan Jevtić
  • Milan Lojanica
  • Branislav Mitrović
  • Petar Omčikus
  • Dušan Otašević
  • Todor Stevanović
Dopisni
  • Svetislav Božić
  • Milan Marić
  • Milica Stevanović
Van radnog sastava
  • Vladimir Veličković
Inostrani
  • p
  • r
  • u
Dobitnici NIN-ove nagrade
1954–1992

1954. Dobrica Ćosić (Koreni)   1955. Mirko Božić (Neisplakani)   1956. Oskar Davičo (Beton i svici)   1957. Aleksandar Vučo (Mrtve javke)   1958. Branko Ćopić (Ne tuguj, bronzana stražo)   1959.   1960. Radomir Konstantinović (Izlazak)   1961. Dobrica Ćosić (Deobe)   1962. Miroslav Krleža (Zastave)   1963. Oskar Davičo (Gladi)   1964. Oskar Davičo (Tajne)   1965. Ranko Marinković (Kiklop)   1966. Meša Selimović (Derviš i smrt)   1967. Erih Koš (Mreža)   1968. Slobodan Novak (Mirisi, zlato i tamjan)   1969. Bora Ćosić (Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji)   1970. Borislav Pekić (Hodočašće Arsenija Njegovana)   1971. Miloš Crnjanski (Roman o Londonu)   1972. Danilo Kiša (Peščanik)   1973. Mihailo Lalić (Ratna sreća)   1974. Jure Franičević-Pločar (Vir)   1975. Miodrag Bulatović (Ljudi sa četiri prsta)   1976. Aleksandar Tišma (Upotreba čoveka)   1977. Petko Vojnić Purčar (Dom sve dalji)   1978. Mirko Kovač (Vrata od utrobe)   1979. Pavle Ugrinov (Zadat život)   1980. Slobodan Selenić (Prijatelji)   1981. Pavao Pavličić (Večernji akt)   1982. Antonije Isaković (Tren 2)   1983. Dragoslav Mihailović (Čizmaši)   1984. Milorad Pavić (Hazarski rečnik)   1985. Živojin Pavlović (Zid smrti)   1986. Vidosav Stevanović (Testament)   1987. Voja Čolanović (Zebnja na rasklapanje)   1988. Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke)   1989. Vojislav Lubarda (Vaznesenje)   1990. Miroslav Josić Višnjić (Odbrana i propast Bodroga u sedam burnih godišnjih doba)   1991. Milisav Savića (Hleb i strah)   1992. Živojin Pavlović (Lapot)

1993–2005

1993. Radoslav Petković (Sudbina i komentari)   1994. Vladimir Arsenijević (U potpalublju)   1995. Svetlana Velmar Janković (Bezdno)   1996. David Albahari (Mamac)   1997. Milovan Danojlić (Oslobodioci i izdajnici)   1998. Danilo Nikolić (Fajront u Grgetegu)   1999. Maksimilijan Erenrajh (Karakteristika)   2000. Goran Petrović (Sitničarnica "Kod srećne ruke")   2001. Zoran Ćirić (Hobo)   2002. Mladen Markov (Ukop oca)  2003. Vladan Matijević (Pisac iz daleka)  2004. Vladimir Tasić (Kiša i hartija)  2005. Miro Vuksanović (Semolj zemlja)

2006–2024

2006. Svetislav Basara (Uspon i pad Parkinsonove bolesti)   2007. Dragan Velikić (Ruski prozor)   2008. Vladimir Pištalo (Tesla, portret među maskama)   2009. Grozdana Olujić (Glasovi u vetru)   2010. Gordana Ćirjanić (Ono što oduvek želiš)   2011. Slobodan Tišma (Bernardijeva soba)   2012. Aleksandar Gatalica (Veliki rat)   2013. Goran Gocić (Tai)   2014. Filip David (Kuća sećanja i zaborava)   2015. Dragan Velikić (Islednik)   2016. Ivana Dimić (Arzamas)   2017. Dejan Atanacković (Luzitanija)   2018. Vladimir Tabašević (Zabluda Svetog Sebastijana)   2019. Saša Ilić (Pas i kontrabas)   2020. Svetislav Basara (Kontraendorfin)   2021. Milena Marković (Deca)   2022. Danica Vukićević (Unutrašnje more)   2023. Stevo Grabovac (Poslije zabave)

a Odbio nagradu.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 301195180
  • LCCN: n80108860
  • ISNI: 0000 0001 0900 2799
  • GND: 121712664
  • SUDOC: 028384164
  • BNF: cb120230206 (podaci)
  • NKC: js20020805221
  • BNE: XX1465571