Strukturalizam

Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura. One ne postoje u stvarnosti, već su misaone koncepcije i forme kojima se koristi kako bi se shvatio izučavani fenomen.

Porijeklo strukturalizma može se tražiti u lingvistici, odnosno u radu švicarskog lingvista de Saussurea, no interes za pojam strukture se s vremenom proširio izvan granica proučavanja jezika na mnoga druga područja znanstvenog rada, poput antropologije, filozofije, biologije i sl. Strukturalizam, dakle, nije jedna teorija, već orijentacija primijenjena u različitim znanostima, na različite načine. Ipak, sve strukturalističke perspektive imaju određene zajedničke karakteristike; švicarski psiholog i filozof Jean Piaget navodi sljedeća svojstva:

  1. svojstvo totaliteta - elementi su podređeni zakonima koji određuju sistem kao takav, što se odnosi na široko prihvaćenu ideju da je cjelina više od skupa svojih dijelova
  2. transformacije - struktura je zatvoren sistem transformacija, te može biti vanvremenska (ako odnos slijedi izravno, bez intervala trajanja - npr. 2+2=4) ili vremenska (kad je određena vremenskim intervalom - npr. vjenčanje)
  3. autoregulacija - pri čemu se misli na to da se strukture uređuju same, a može biti unutarnja (odnosi se na dovršenu strukturu) ili se ticati stvaranja novih struktura na način da se već postojeće obuhvaćaju i, na primjer, umeću kao podstrukture u šire sisteme
  • p
  • r
  • u
Filozofija
Historija
Budistička  Kineska   Grčka  Indijska
Srednjovjekovna
Hrišćanska  Islamska  Jevrejska
Pojmovi
Apsolut  Beskonačnost  Bit  Biće  Večnost  Vreme  Vrlina  Dobro  Duh  Duša  Zlo  Znanje  Ideja  Iskustvo  Istina  Karma  Kretanje  Lepota  Logos  Misao  Mudrost  Nebiće  Nedelanje  Nesopstvo  Opažanje  Otuđenje  Postojanje  Pravda  Prostor  Razum  Saznanje  Svest  Sloboda  Slobodna volja  Sopstvo  Spokoj  Stvarnost  Sudbina  Tvar  Uzročnost  Um
OblastiGrane
Bića  Duha  Društva  Društvenih nauka  Ekonomije  Informacije  Istorije  Jezika  Matematike  Muzike  Nauke  Obrazovanja  Politike  Prava  Psihologije  Prirode  Religije  Umetnosti  Fizike  Čoveka
Filozofi
Zaratustra  Tales  Anaksimandar  Anaksimen  Pitagora  Buda  Ksenofan  Konfučije  Lao Ce  Heraklit  Parmenid  Anaksagora  Zenon  Empedokle  Protagora  Sokrat  Leukip  Demokrit  Platon  Diogen  Aristotel  Čuang Ce  Piron  Zenon iz Kitijuma  Epikur  Filon  Epiktet  Nagarđuna  Plotin  Avgustin  Boetije  Eriugena  Al-Farabi  Ibn Sina  Al-Gazali  Abelar  Averoes  Majmonides  Dogen  Toma Akvinski  Skot  Okam  Bejkon  Dekart  Hobs  Paskal  Spinoza  Lajbnic  Berkli  Hjum  Volter  Didro  Ruso  Kant  Fihte  Šeling  Hegel  Šopenhauer  Kjerkegor  Marks  Mil  Niče  Huserl  Suzuki  Rasel  Hajdeger  Krišnamurti  Sartr  Jaspers  Vitgenštajn  Adorno  Markuze  Derida  Fuko  Žižek  Kripke
Kategorija